EMPATIJA (III. dio)

Empatija vs. psihoza
Teškoće u socijalnom funkcioniranju jedna su od osnovnih karakteristika shizofrenih bolesnika. Deficit empatije u tih bolesnika javlja se i na njenoj kognitivnoj i na emocionalnoj razini. Dosadašnja istraživanja na području empatije kod duševnih bolesnika, u prvom redu shizofrenih, rijetka su i u literaturi se javljaju tek unazad pet godina. Iako se većina autora slaže da kod shizofrenih bolesnika postoji određeni deficit empatije, izravnih dokaza o tome je malo, a rezultati istraživanja nerijetko su proturječni. Razlog tomu može se objasniti raznolikošću mjernih instrumenata od kojih se većina temelji na samoprocjenama, ali i brojnim faktorima koje je teško kontrolirati, kao što su socijalni utjecaji, utjecaj psihofarmaka, neurokognitivni deficiti i drugo.
Pojedini autori nastoje upotpuniti kliničku sliku emocionalnog funkcioniranja u shizofrenije, ispitujući shizotipne osobnosti koje su u pojedinim aspektima ponašanja, kognitivnog funkcioniranja i govora vrlo slične shizofreniji. Tako su Henry i suradnici, potaknuti Montagovim istraživanjem, utvrdili da kod shizotipnih poremećaja osobnosti postoji reducirani empatijski kapacitet, slabo socijalno funkcioniranje i povećan negativni afekt. Dodatno su ustanovili da je deficit kognitivne empatije karakterističan za pozitivne i negativne shizotipne osobnosti, dok je deficit afektivne empatije karakterističan za negativne i dezorganizirane shizotipne osobnosti, ali ne i za pozitivne. Autori smatraju da ispitanici na bihevioralnom nivou ne pokazuju empatijski kapacitet, unatoč tome što na kognitivnom nivou imaju spoznaju o tome da je njihov empatijski kapacitet adekvatan. Slične rezultate dobili su Kerns i Becker, utvrdivši da kod dezorganiziranih shizotipnih osobnosti postoje veće teškoće u komunikaciji, veća ambivalencija i teškoće radnog pamćenja kad se govori o emocionalno negativno obojenim temama. Aguirre i suradnici utvrdili su da kod osoba s dijagnosticiranim shizotipnim poremećajem osobnosti postoje teškoće u percipiranju i kontroli emocija te da su također narušena tri aspekta socijalnog funkcioniranja: odnosi s parovima, odnosi u obitelji i akademsko funkcioniranje.
Bora i suradnici proveli su slično istraživanje o deficitu empatije kod shizofrenih bolesnika. Neuropsihološkim ispitivanjem kognitivnog funkcioniranja i empatije autori su utvrdili da se shizofreni bolesnici značajno razlikuju od kontrolne skupine u obilježjima kognitivne empatije, odnosno da shizofreni bolesnici teže pronalaze uzrok određenom emocionalnom stanju. Podjednaku učinkovitost u obilježjima afektivne empatije između dvije skupine objasnili su automatskim, refleksivnim empatijskim odgovorom za koji smatraju da u shizofrenije nije narušen. Montag i suradnici utvrdili su da shizofreni bolesnici pokazuju značajno slabiji rezultat na mjernim skalama kognitivne empatije, ali i da nema razlike u afektivnoj empatiji u odnosu na kontrolnu skupinu. Svoje su rezultate objasnili nemogućnošću introspekcije koja je evidentna kod shizofrenih bolesnika, kao i nemogućnošću odmicanja od vlastita egocentričnog pogleda na svijet i stavljanja sebe na tuđe mjesto.
Čini se kako shizofreni bolesnici posebno teško prepoznaju osjećaje straha, tuge i iznenađenja u usporedbi sa zdravim osobama i osobama sa shizoafektivnim psihozama, što se povezuje s abnormalnostima u funkcioniranju amigdale. Tehnike funkcionalnog snimanja mozga putem magnetne rezonance (fMRI) ukazale su na hiperaktivaciju prefrontalnog korteksa, kao i sniženu aktivnost temporalnog režnja kod shizofrenih bolesnika. Ove se regije povezuju s prepoznavanjem i kontrolom emocija te s dozivom socijalnih interakcija iz prošlih iskustava.
Kognitivna empatija uključuje svijest o tome kako nešto što se događa drugoj osobi može djelovati na nju, dok afektivna uključuje dijeljenje emocija koje opažamo s drugima. Osobe s dijagnosticiranim poremećajem osobnosti imaju manji empatijski kapacitet od osoba s dijagnosticiranim psihotičnim poremećajem. Mogući razlozi tomu su etiologija bolesti, tip poremećaja, psihoterapijski učinak na emocionalnu inteligenciju ili kognitivna funkcionalnost.
Autor: Daša Bosanac